Zulkarnejn Efendić, Almir i Fikret Jahijagić
Bosanski Muslimani iz Zvornika. Pripadnici srpskih snaga su ih uhapsili krajem maja ili početkom juna 1992. godine i odveli ih u Dom kulture u Čelopeku.
Fabrika „Novi izvor“, poznatija kao „Ciglana“, nalazila se na području Karakaja, na oko 500 metara od poljoprivrednog imanja „Ekonomija“. „Ciglana“ je funkcionisala kao zatočenički objekat otprilike od 12.5.1992. godine, kada je iz „Ekonomije“ prebačeno oko 20 zatočenika. Oni su prebačeni po zahtevu direktora „Ciglane“ Milorada Jovića, uz odobrenje Privremene vlade opštine Zvornik, „zbog nedostatka radnika, sa ciljem da se održi proces proizvodnje.“ Pripadnici „Žutih osa“ su krajem maja u „Ciglanu“ doveli oko 186 bosanskih Muslimana uhapšenih u Diviču. Objekat je čuvalo pet-šest stražara, pripadnika paravojnih jedinica, kao i nekoliko policijskih rezervista.
Zatočenici su držani u dve prostorije koje su ranije korišćene kao kancelarije. Nisu imali krevete, tako da su bili prinuđeni da spavaju na podu. Nisu imali pribor za održavanje lične higijene. Hrana je u početku bila loša, međutim, kasnije im je dozvoljeno da se hrane sa ostalim radnicima u menzi.
Odmah po dolasku, zatočenici su raspoređeni u smene za rad: radili su u proizvodnji, tovarili crep, blokove i slično. Iako je teško pretučen na „Ekonomiji“, Svedoku T nije bila pružena nikakva medicinska pomoć i bio je primoran da radi posle samo deset dana. Pripadnici grupe „Pivarski“, Ivan Zoks Korać, Dragan Toro Slavković i Darko Pufta Janković su odvodili zatočenike da pljačkaju napuštene kuće u Zvorniku, Kozluku i Kula Gradu. Početkom maja 1992. godine, predsednik Privremene vlade, Branko Grujić, i komandant „Žutih osa“, Vojin Žuća Vučković su zatražili dobrovoljce za rad. Nakon što se njih 11 odazvalo na poziv, odvedeni su iz „Ciglane“ u nepoznatom pravcu.
Pripadnici paravojnih formacija su često dolazili u „Ciglanu“ da tuku zatočenike. Tukli su ih debelim drvenim štapom, kablovima i drugim predmetima, a nekad su ih primoravali da tuku jedni druge. Jusufa Avdispahića je drugi zatočenik morao da tuče drvenim štapom oko 20 minuta. Zatočenike su terali da pevaju srpske nacionalističke pesme, da se krste i jedu ugljenisani hleb bez da im ispadne ijedna mrva. Enveru Dautoviću je naređeno da sprži svoju tetovažu polumeseca usijanim poklopcem konzerve, a kada to nije uspeo, Darko Pufta Janković mu ju je isekao nožem. U drugoj polovini juna, Pufta je odveo Ismeta Čiraka u posebnu prostoriju, gde mu je prerezao vrat.
Nakon što je jedne noći četvorica zatočenika, među kojima je bio Nedžad Hadžiefendić, pobeglo, ostali su odvođeni na ispitivanje, tokom kojeg su tučeni.
„Ciglana“ je prestala da funkcioniše kao zatočenički objekat oko 15.7.1992. godine, kada su skoro svi zatočenici prebačeni u logor „Batković“.
Bosanski Muslimani iz Zvornika. Pripadnici srpskih snaga su ih uhapsili krajem maja ili početkom juna 1992. godine i odveli ih u Dom kulture u Čelopeku.
Bosanske Muslimanke iz Liplja. Pripadnici srpskih snaga su ih 26.5.1992. godine uhapsili i odveli u zatočenički objekat „Đuzina kuća“. Sve tri su otprilike šestog dana
Bosanski Musliman iz Zvornika, vozač generalnog direktora fabrike „Glinica“, Jefte Subotića. Otprilike 11.5.1992. godine, dvojica pripadnika srpskih snaga su ga uhapsila kod zgrade opštine i
Nakon napada srpskih snaga na Zvornik 8.4.1992. godine, bosanski Muslimani su hapšeni i zatvarani na više lokacija u opštini, uključujući poljoprivredno imanje „Ekonomija“, Dom kulture
Nakon što su 1.6.1992. godine srpske vlasti prekršile dogovor o iseljenju civila bosanskih Muslimana iz Klise i okolnih sela, pripadnici srpske TO odvojili su oko
Bosanski Muslimani iz Diviča. Nakon napada srpskih snaga na selo Divič krajem maja 1992. godine, uhapšeni su i odvedeni u Dom kulture u Čelopeku. Tamo
This website was created and maintained with the financial support of the European Union. Its contents are the sole responsibility of the RECOM Reconciliation Network and do not necessarily reflect the views of the European Union.
© Glas Žrtava