Logor „Batković“

U mestu Batković, udaljenom 12 kilometara od Bijeljine, civilne i vojne vlasti Republike Srpske su u hangarima poljoprivrednog preduzeća formirale zatočenički objekat za bosanske Muslimane i Hrvate. Logor „Batković“ funkcionisao je od 17.6.1992. do početka 1996. godine. Osnovan je naređenjem Glavnog Štaba VRS, koje je izvršila komanda Istočnobosanskog korpusa. Za komandanta je postavljen pukovnik Momčilo Despot, a njegovu funkciju je u avgustu 1992. godine preuzeo pukovnik Velibor Stojanović.

Kroz logor je prošlo između 2.000 i 3.000 ljudi. Prvu grupu zatočenika su činili  Muslimani, nakon čega su dovedeni i Hrvati. Zatočenici su bili iz različitih opština – Kalesije, Brčkog, Ključa, Lopara, Rogatice, Sanskog Mosta, Sokoca, Ugljevika, Vlasenice, Živinica i Zvornika. Jedan deo je doveden iz drugih zatočeničkih objekata, poput logora „Sušica“ i logora „Manjača“. Tokom 1995. godine dovedeni su Muslimani iz Karakaja i Srebrenice, među kojima je bilo starijih osoba i dece.

Logor se sastojao od tri osmatračnice i dva hangara veličine približno 50 sa 30 metara u kojima je bilo zatočeno do 1.400 ljudi. Još 200 ljudi je bilo zatočeno u vojnom šatoru podignutom u krugu logora. U jednom hangaru su bili stariji, maloletnici, bivši vojnici JNA i ljudi iz sela koja nisu pružali otpor u borbama, dok su u drugom hangaru bili Muslimani iz sela koja su pružala otpor VRS.  Logor je bio opasan bodljikavom žicom.

 

Unutrašnjost jednog od hangara

Zatočenici nisu dobijali dovoljno hrane i vode. Četvorica ili petorica starijih zatočenika je umrlo od izgladnjivanja ili iscrpljenosti. Vojnici VRS su dolazili u hangare i tukli zatočenike. Ako bi na frontu bio ubijen neki srpski vojnik, vojnici bi se svetili na zatočenicima. Udarali su ih različitim predmetima. Alija Gušalić je tučen lancima i drškom sekire. Terali su ih i da se međusobno udaraju. Od juna 1992. do juna 1995. godine, u logoru „Batković“ ubijeno je najmanje šest muškaraca među kojima su Zulfo Hadžiomerović, Husein Čurtić, Ferid Zečević i Mehmed Hodžić.

Iz izjave Ibre Osmanovića

Neki od zatočenika, među kojima i Mirsad Kuralić, optuživani su da su „ekstremisti“ ili „Alijini specijalci“ i premlaćivani najmanje tri puta dnevno. Terali su ih da se međusobno tuku, obarali ih mlazom iz vatrogasnog šmrka i prisiljavali da polno opšte jedni s drugima pred drugim zatočenicima. Neki od njih su preminuli od posledica premlaćivanja.

Odvođeni su na rad u fabrike i na liniju fronta. Svakodnevno su obavljali fizičke poslove, uključujući kopanje rovova, razminiranje i nošenje municije na liniji fronta, kao i pokopavanje leševa.

Razmena zatočenika je vršena u grupama od po 50 do 100 ljudi i počela je u avgustu 1992. godine.

Logor „Batković“ je raspušten početkom 1996. godine, nekoliko meseci od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Povezano

Abdulah Bubica Buljubašić

Bosanski Musliman iz Zvornika, vozač generalnog direktora fabrike „Glinica“, Jefte Subotića. Otprilike 11.5.1992. godine, dvojica pripadnika srpskih snaga su ga uhapsila kod zgrade opštine i

»

Osnovna i Srednja škola

Osnovna i Srednja škola u Bosanskom Šamcu su tokom 1992. godine korišćene kao zatočenički objekti za bosanske Hrvate i Muslimane sa teritorije ove opštine.

»

Mehmed Hodžić

Bosanski Musliman iz sela Šatorovići, opština Rogatica. Preminuo je od posledica premlaćivanja u logoru „Batković“ 3.8.1992. godine. Njegovi posmrtni ostaci nisu pronađeni do kraja 2020.

»

Mehmed Hodžić

Bosanski Musliman iz sela Šatorovići, opština Rogatica. Preminuo je od posledica premlaćivanja u logoru „Batković“ 3.8.1992. godine. Njegovi posmrtni ostaci nisu pronađeni do kraja 2020.

»