Mate i Josipa Brkić
Hrvati iz Škabrnje, penzioneri. Zbog posledica moždanog udara Mate je bio u invalidskim kolicima i tokom napada na Škabrnju nije mogao da napusti selo. Ostao
Selo Baćin u severoistočnom delu Hrvatske je tokom 1990. godine bilo je u sastavu opštine Hrvatska Kostajnica i imalo između 200 i 500 stanovnika.
Dana 12. ili 13. 9.1991. godine, specijalna jedinica policije SAO Krajine u Dvoru na Uni, u sadejstvu sa TO preuzela je kontrolu nad Hrvatskom Kostajnicom. Operacija je nastavljena, kako bi se zauzela ostala sela duž pravca između Kostajnice i Novske, uključujući Hrvatsku Dubicu, Cerovljane i Baćin.
Zbog konstantnog granatiranja, meštani su napuštali Baćin i okolna sela. Pored meštana, povlačile su se i jedinice ZNG i hrvatske policije, pa je srpska vojska okupirala Baćin u septembru 1991. godine.
Mesec dana kasnije, oko 21.10.1991. godine, oko 50 civila iz Baćina, Cerovljana i Hrvatske Dubice je odvedeno u Krečane pored reke Une, gde su ubijeni.
Mijo Ciprić
Izjava data pred MKTJ 7. i 8.11.2000. godine
Hrvat iz Baćina, penzionisani železničar. Bio je u selu u avgustu 1991. godine, kada su snage JNA, TO-a i Milicije Krajine granatirale područje oko Baćina. Svedoči da je čuo o masovnom ubistvu Hrvata u Baćinu i prisustvovao ekshumaciji posmrtnih ostataka 58 osoba.
„
[…]
Gotovo svi stanovnici Baćina otišli su na sigurnija mjesta u Hrvatskoj i u selu je ostalo samo tridesetak ljudi. Uglavnom su to bile osobe starije životne dobi. […] Poslije sam doznao da su jednog dana u listopadu 1991. oni svi (koji su ostali u selu) odvedeni u Krečane, mjesto u selu odakle prometuje skela za drugu stranu rijeke Une, i okrutno ubijeni zajedno s određenim brojem drugih ljudi dovedenih iz Cerovljana i Hrvatske Dubice.
Ja sam se vratio u selo kad je hrvatska vojska oslobodila cijelo to područje tijekom operacije Oluja 1995. godine. Cijelo je selo bilo spaljeno i gotovo sravljeno sa zemljom. I seoska katolička crkva je potpuno srušena. […]
Ekshumacija masovne grobnice u Krečanima (Baćin) izvršena je 1997. i izvađeno je 58 leševa. Ja sam bio u selu za vrijeme ekshumacije. Puno puta sam prošao pokraj grobnice za vreme ekshumacije ali nisam sudjelovao u identifikaciji tijela. […] Budući da se mjesto pokolja nalazi uza rijeku, postoji velika mogućnost da je mnoga tijela otplavila rijeka.“
Iz sela je sa porodicom otišao u Sisak, sredinom septembra 1991. godine.
Iz masovne grobnice „Skele“ u Krečanama su 1997. godine ekshumirani posmrtni ostaci Vere Jukić, Terezije Kramarić, Mije Krnića, Marije Milašinović, Marije Šestić i Soke Volarević iz Baćina. Iz ove masovne grobnice su ekshumirani i posmrtni ostaci meštana okolnih sela.
U Baćinu su na više lokacija, u pojedinačnim i masovnim grobnicama, ekshumirani posmrtni ostaci 59 žrtava. Tokom napada je ubijeno najmanje 75 civila, meštana sela, ali i onih koji su dovedeni sa područja opštine Hrvatska Kostajnica u Baćin.
Hrvati iz Škabrnje, penzioneri. Zbog posledica moždanog udara Mate je bio u invalidskim kolicima i tokom napada na Škabrnju nije mogao da napusti selo. Ostao
Hrvati iz Škabrnje. Tokom napada JNA na selo 18.11.1991. godine, krili su se u kući Peše Pavičića. Sprski vojnici su im naredili da izađu iz
Hrvati iz Škabrnje. Tokom napada JNA na selo 18.11.1991. godine, krili su se u podrumu kuće Slavka Šegarića. Sprski vojnici su im naredili da izađu
Izjava data Pretresnom veću MKTJ u predmetu „Milošević“, 23. i 26.9.2000. godine. Hrvat iz Škabrnje. Tokom napada na Škabrnju bio je učenik šestog razreda osnovne
Hrvati iz Hrvatske Dubice. Od septembra do novembra 1991. godine bili su zatočeni u zgradi stare škole u Hrvatskoj Dubici. Ubijeni su u oktobru 1991.
This website was created and maintained with the financial support of the European Union. Its contents are the sole responsibility of the RECOM Reconciliation Network and do not necessarily reflect the views of the European Union.
© Glas Žrtava