Ismet Klarić
Bosansku Musliman iz Sarajeva, radnik „Centrotransa“. Dana 28.8.1995. godine je sa suprugom Mesudom otišao na pijacu Markale. Teško je ranjen granatom i prevezen u bolnicu „Koševo“, gde je podlegao povredama. Njegovi posmrtni ostaci su identifikovani i predati porodici koja ga je sahranila.
Mesuda Klarić
Izjava data Tužilaštvu MKTJ 23.2.1996. godine.
Bosanska Muslimanka iz Sarajeva, šefica administracije u „Centrotransu“.
Dana 28.8.1995. godine je sa mužem Ismetom krenula na pijacu Markale da kupe cveće za njihovu snaju.
„
***
Granata je pala nama iza leđa, možda četiri ili pet metara dalje. Kada je granata udarila u zemlju, ja ništa nisam vidjela i osim eksplozije ništa nisam čula. […] Ne znam je li to bilo od gasa koji je pušten ili od prašine ili od dima. Pred očima mi je bilo kao u magli. Pokušala sam se okrenuti. Bilo je kao da sam u nekakvoj polusvjesti i nisam vidjela šta se događa. Sljedeća stvar koje se sjećam, kada sam došla svijesti jeste da sam sjedela na zemlji ukrštenih nogu. Moj suprug sjedio je do mene.
Vidjela sam supruga kad se primio za desnu ruku. Zatim mi je rekao: „Izgubio sam ruku“. […] Pošto je sjedio, nisam mogla vidjeti ostale rane. […] Primetila sam da krvarim iz noge. Bila je otežala. Posvuda sam bila oblivena krvlju.
***
Kad sam pogledala ispred nas prema katedrali, vidjela sam mnoge ljude da leže na ulici.
Zatim se zaustavio automobil i jedan mladić me uzeo ispod ruku i pokušao smjestiti u automobil. Rekla sam mu da je moj suprug u gorem stanju i upitala sam ga da li bi prvo njemu mogao pomoći. […] Mladić koji mi je želio pomoći smjestio me u svoj automobil zajedno sa još jednom djevojkom i jednim mladićem. Ja ne znam da li je taj mladić bio ranjen, ali djevojka je izgubila stopalo. Njeno stopalo bilo je odsječeno.
Tek kada su podigli mog supruga da bi ga stavili u prljažnik, po onom što sam vidjela shvatila sam kako teško je bio ranjen. Njegovo stopalo bilo je odsječeno i visilo je samo na komadiću kože. Drugu vrlo tešku ranu imao je na preponama, meso je bilo rastrgano i vidjela sam kost. Još jedna rana bila je u predjelu srca […] Vidjela sam samo veliku mrlju krvi.
***
“
Odvedeni su u bolnicu gde joj je pružena lekarska pomoć. Njen suprug Ismet nije preživeo.
