Hrustovo

Dana 27.5.1992. godine, srpske snage su granatirale selo Hrustovo, u kojem su živeli gotovo isključivo Muslimani. Uprkos tome što su meštani predali oružje tri dana kasnije, granatiranje se nastavilo. Sutradan su članove 21 domaćinstva poterali iz obližnjeg zaseoka Jelečević. U garažu Huseina Merdanovića se sakrilo približno 30 žena i dece. Osam do deset vojnika Srba u maskirnim uniformama došlo je i naredilo im da izađu. Husein Merdanović, koji je pokušao da posreduje, je ubijen. Vojnici su ubili 16 žena i dece koji su pokušali da pobegnu. Pedeset do 100 srpskih vojnika sprovelo je preživele, zajedno sa približno 200 stanovnika susednih sela, u zaselak Kljevce, gde su im oduzeti vredni predmeti. Srpski vojnici su te seljane držali zatočene na raznim lokacijama pre nego što su ih autobusom i vozom prevezli u Doboj, gde im je naređeno da sami nađu put do teritorije pod kontrolom Armije BiH.


 

Husein Merdanović

Bosanski Musliman iz Hrustova. Srpski vojnici su ga ubili vatrenim oružjem, 31.5.1995. godine, dok se sa grupom žena i dece krio u svojoj garaži. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su iz masovne grobnice „Hrustovo I“ u oktobru 1996. godine. Identifikovan je prepoznavanjem ličnih predmeta i potom sahranjen.

Svjedokinja RM-042

Izjava data Tužilaštvu MKTJ 21.4.2001. godine.

Bosanska Muslimanka iz Hrustova.

***

[…] izjavila (je) da je kroz prozore i vrata garaže, koja su ponekad bila otvorena, čula vojnike koji su pretraživali kuće u selu kako govore bosanskim dijalektom. […] Svjedokinja RM-042 je čula pucnjavu u selu, a onda su vojnici počeli pucati na vrata garaže. Vojnici su naredili Muslimanima da iziđu napolje. Jedan čovjek koji je pokušao posredovati ubijen je. Svjedokinja RM- 042 je izjavila da je taj čovjek koji je ubijen, Husein Merdanović, bio nenaoružan i da je imao 50-60 godina. Vojnici su i dalje pucali po garaži, ali su svjedokinja i drugi uspjeli da pobjegnu. Međutim, vojnici su ubili 16 žena i djece kada su ovi pokušali da pobjegnu. Ubijeno je najmanje 15 članova porodice Merdanović. RM-042 se prvo sakrila 15-20 metara od garaže, a onda pobjegla u susjednu kuću. Jedan “srpski vojnik” kojem je nadimak bio Mitra, došao je s još jednim vojnikom i jednim civilom do te kuće i pitao šta se dogodilo. Kada su mu rekli za pucnjavu, Mitra je ostao bez riječi. Mitra im je rekao da ostanu tamo i otišao do garaže da vidi da li ima još preživjelih. Zatim se vratio s jednom bebom i rekao da su svi ostali mrtvi.

***

(Iz prvostepene presude Ratku Mladiću, tom II, para 1607)

Pobegla je u Kukavice, gde je uhvaćena i odvedena u lokalnu džamiju. Držana je na različitim mestima pre nego što je odvedena u Doboj, gde je bila primorana da peške pređe na teritoriju pod kontrolom Armije BiH. Otprilike 15 dana kasnije napustila je BiH.

Povezano

Sanski Most 1995. godine

Kako su se bosanske snage približavale Sanskom Mostu u septembru 1995. godine, srpski civili i vojnici počeli su da beže u pravcu Banjaluke. Oko 15.9.1995.

»

Grgo Stojić

Dragan Tadić, Ante Tutić, Josip Banović, Žarko i Petar Nikić Bosanski Hrvati iz Škrljevite. Pripadnici srpskih snaga su ih ubili 2.11.1992. godine, u njihovom selu.

»

Sasina i Tomašica

Dana 5.12.1992. godine u mestu Tomašica, pripadnici VRS, Milo, Bojan, Ostoja i Miroslav Gvozden su, sa namerom da osvete svog poginulog brata, zajedno sa Zoranom

»

Kenjari

Dana 27.6.1992. godine ili približno tog datuma, u muslimanski zaselak Kenjari lokalni rezervisti srpske nacionalnosti u uniformama izdvojili su sve muškarce, uključujući i sinove Fikre

»

Kriva Cesta

Dana 22.6.1992. godine uniformisani pripadnici srpskih snaga doveli su grupu od otprilike 20 bosanskih Muslimana do potoka kod Krive Ceste, blizu Partizanskog groblja kod Sanskog

»

Lukavica

Dana 27.5.1992. godine, 50 do 100 srpskih vojnika opkolilo je većinski muslimansko selo Lukavicu i naredilo da se ono evakuiše, kako bi pretresli kuće u

»